NASTAJANJE  KORALJNIH GREBENA

   Koraljni grebeni mogu nastati samo u morima u kojima temperatura nikada ne pada ispod 18 °C. Nastaju tako da na morskom dnu prvo počinju rasti pojedinačni koralji. S vremenom na tvrdim kosturima uginulih koralja rastu novi, stvarajući podvodni koraljni greben. Na dio grebena okrenutom prema moru valovi donose vodu bogatu kisikom i planktonom. Na tom mjestu koralji ubrzano rastu, a oni okrenuti obali postupno ugibaju. Njihovi se kosturi razgradjuju u koraljni pijesak i tvore zaklonjenu lagunu izmedu obale i grebena. Koraljni greben nastavlja rast u more dok ne dosegnu dubinu na kojoj nema dovoljno svjetlosti za rast koralja. Za strme stijenke grebena prihvaćaju se razne životinje.
Koraljni grebeni osiguravaju sklonište i život tisućama vrsta morskih organizama. Iako zauzimaju svega 1% površine svjetskog mora, na njima živi ¼
svih morskih vrsta riba. Nije ni čudo da se koraljni grebeni nazivaju tropskim šumama mora.

VELIKI KORALJNI GREBEN

   Veliki koraljni greben je najveći koraljni greben na Zemlji. Proteže se uz istočnu obalu Australije, na površini od 207 000 km² i dužinu od 2027 km. Jedini je živi organizam vidljiv iz svemira. Tu živi preko 500 vrsta koralja najrazličitijih boja i više od 10 000 životinjskih vrsta.

ZANIMLJIVOST

¤ Šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća stotine tisuća trnastih zvjezdača uništilo je mnoge dijelove Velikog koraljnog grebena. Ove zvjezdače su prirodni neprijatelji koralja. Hrane se njima tako da izbace sadržaj svog želuca i na taj način rastvaraju tkivo koralja. Nije do kraja objašnjeno zašto su se zvjezdače pojavile u tako velikom broju. Medutim, njihovu populacijsku eksploziju uvelike su potpomogli ljudi zagadujući more, oštećujući grebene i uklanjajući njihove prirodne neprijatelje, primjerice triton puževe.

ATOLI

   Posebni oblik koraljnog grebena je atol. Atoli nastaju hvatanjem koraljnih kolonija oko osamljenog otoka (najčešće vulkanskog). Izdizanjem morske razine ili spuštanjem otoka ( što je češći slučaj), koraljna kolonija raste i kružno zatvara otok. Budući da koralji žive samo do dubine od nekoliko metara i u posebnim ekološkim uvjetima, oni grade koraljne grebene koji se nazivaju barijerni grebeni, uz rub buduće lagune. Daljnjim tonjenjem otoka nastaje laguna, obalni plićak zatvoren koraljnim grebenom. Kad vulkanski otok posve potone, oko njega ostane samo prstenasti koraljni greben s lagunom na sredini, koja je redovito povezana s oceanom uskim prolazima kroz koje stalno protječe voda. 

EKOLOŠKI PROBLEMI KORALJNIH GREBENA

   Koraljnim grebenima prijete mnogi prirodni procesi, ali isto tako i razorne ljudske aktivnosti. U mnogim dijelovima tropa sječa šuma uz obalu dovela je do toga da se velike količine tla ispiru u more, uništavajući koraljne grebene i živi svijet na njima. Koralji su vrlo osjetljivi i na promjenu temperature mora. Povećanje od samo 1-2 ºC može uzrokovati njihovo izumiranje, zato što se koralji ne mogu u kratkom vremenu prilagoditi na te promjene. Sve to dovelo je do toga da je danas više od 10 % svih koraljnih grebena potpuno uništeno, 90 % ugroženo, a samo 30 % u potpuno zdravom stanju.

ZANIMLJIVOST  

¤ U tropskim morima koralji ispuštaju u vodu ogromne oblake jajašaca i sjemena samo jedne noći u godini, za vrijeme punog Mjeseca. Koristeći Mjesec kao sat, koralji osiguravaju najveću mogućnost kretanja jajašca i sjemena dok ih struje nose u beskraj oceana.