RIžA - KRUH MONSUNSKE AZIJE  

RIžA - TRAVA KOJA DAJE HRANU 

   Trave su najraširenije cvjetnice na Zemlji, a čine oko 20% svjetske vegetacije. Postoji oko 9000 vrsta trave. Kultivirane trave  nazivamo žitarice. Tri vrste žitarica - riža, pšenica i kukuruz - temeljna su prehrana za većinu stanovništva svijeta. Za više od polovice suvremenog čovječanstva "kruh svagdašnji" je riža. Dok su pšenica i kukuruz rašireni i izvan Azije, riža je temeljna žitarica, naročito monsunske. Samo u tri države monsunske Azije (Kina, Indija i Indonezija) proizvodi se više od 2/3 ukupne svjetske proizvodnje.

   Riža je porijeklom iz Azije. Divlja raste na vlažnom zemljištu u Indokini, Indiji, Kini, te u tropskim područjima Australije. Pouzdano se zna da se uzgaja više od 5000 godina.
Prije 3000 godina riža se spominje u starim indijskim knjigama, a još ranije u kineskim. Iz Indije se riža proširila po raznim zemljama Dalekog istoka i jugoistočne Azije. Danas je uzgoj riže dominantan u većem dijelu Kine i Japana, u Južnoj Koreji, na Tajvanu, u deltama Mekonga, Iravadija, Gangesa i Brahmaputre, u središnjoj nizini Tajlanda, na istočnoj i zapadnoj obali Indije, te na Šri Lanki. Na otocima jugoistočne Azije manje je raširena, uz izuzetak Jave i Manilske ravnice.

UZGOJ RIžE

   Poznato je više tisuća vrsta riže, ali dva su osnovna tipa: močvarna i suha ( ili gorska).
Močvarna daje veće prinose, bolje je kvalitete, pa se i više uzgaja. Za rast riže potrebni su toplina (temperatura zraka uvijek iznad 20 °C) i mnogo vlage. Optimalne uvjete za to pruža prostor monsunske Azije izmedu 5° i 32° sjeverne zemljopisne širine. Močvarna riža, tijekom svog rasta mora biti natopljena vodom, prosječne visine 10-15 cm. Kako se ta voda ne bi razlila, riža se uglavnom uzgaja na malim zaravnjenim poljima okruženim niskim zemljanim nasipima. Većina se rižišta, upravo zbog toga, nalazi u nizinama i u deltama, gdje nisu potrebna velika ulaganja u zaravnavanje polja. U krajevima s neravnim zemljištem, potrebno je izgraditi umjetna terasasta polja riže.

Riža se sije izravno, ručno u vodu, ili sijačicama u suho tlo, ali daleko najrašireniji način je 
presadivanje iz rasadnika. Kako je za rast riže potrebno mnogo vode , neophodno je i natapanje rižinih polja. Bez umjetnog navodnjavanja žetveni su prinosi riže znatno manji. 
Sve poslove, od sjetve do žetve obavlja uglavnom sam čovjek uz pomoć vodenog bivola, najvažnije radne snage monsunske Azije.
Prinosi riže su veći od prinosa bilo koje druge žitarice. To je i glavni razlog što se riža tako mnogo uzgaja u monsunskoj Aziji. Uvodenjem hibridnih vrsta riže kraćeg vegetacijskog perioda omogućilo je ubiranje dviju, pa čak i triju žetava godišnje.

UPOTREBNA VRIJEDNOST RIžE

   Riža je hranjiva i lako probavljiva žitarica. Oljuštena ili neglazirana ima veću hranjivu vrijednost od glazirane, jer su vanjski dio zrna i klica bogata vitaminima. Osim samog zrna, rižina biljka se iskorištava cijela. U ljuštionicama se zrna odvajaju od ljuske, jer se i pljeva upotrebljava za pakiranje stakla, porculana i drugih lomljivih predmeta. Od rižine slame pletu se šeširi, prostirke, raznovrsni ogrtači, izraduju strunjače za razne poslove ( čuveni « tatami » u Japanu) i osobito kvalitetan papir. Ekstrakcijom iz ljusaka i kore dobiva se ulje. U raznim krajevima Azije hranu od riže pripremaju na stotine načina, a Japanci od nje prave jako alkoholno piće, rakiju « sake ».

ZANIMLJIVOSTI

¤ Zahvaljujući sićušnoj paprati koja pluta vodenom površinom, poplavljena terasasta polja daju obilan urod. Komarčeva paprat s donje strane ima džepove u kojima udomljuje modrozelene alge koje vežu dušik. Prije sadnje riže, seljaci uzoru polja zajedno s paprati koje djeluje kao prirodno gnojivo.

¤ Da je riža glavna hrana Kinezima, potvrduju i kineske riječi za dnevne obroke: či tanj – jesti rižu, doručak – ozao tanj ( jutarnja riža ) , ručak – u tanj ( podnevna riža ), večera – vanj tanj ( kasna riža ).

¤ Ljudi kojima je riža glavna namirnica, dnevno pojedu odprilike 80 dkg kuhane riže.