TUNDRA   

U subarktičkim područjima Europe, Azije i Sjeverne Amerike, sjeverno od pojasa tajge, prevladava siromašni biljni svijet tundre. Oskudnu vegetaciju tundre čine lišajevi, mahovine, kržljavo grmoliko bilje i otporne trave.

                                                                            Rasprostranjenost tundre

KLIMA TUNDRE                                                   
 

  U tundri vlada duga i hladna zima ( po devet mjeseci ), s polarnom noći. Srednja tempetatura najhladnijeg mjeseca može biti niža i od -20°C. Ljeto je kratko i svježe. Ni najtopliji mjesec u godini nema prosječnu temperaturu višu od 10°C. Količina padalina je mala (oko 250 mm), jer je zrak tokom većeg dijela godine vrlo hladan i suh.

SUROVA, A IPAK LIJEPA

  Tundra je surov i negostoljubiv svijet koji ipak ima posebnu ljepotu. Prostor je to hladnih zima, s dugim polarnim noćima. Ljeto traje svega dva do tri mjeseca, i premda se Sunce uopće ne spušta ispod horizonta, temperature su preniske da bi se vječno smrznuta zemlja otopila dublje od jednog metra. To neprekidno smrznuto tlo, poznato pod nazivom permafrost, u potpunosti je vodonepropusno. Kad se snijeg otopi, voda ne može oteći kroz tlo, pa tako nastaju brojna jezera i močvare. Nakon otapanja površinskog sloja zemlje,  biljke se mogu ukorijeniti, ali razvoj dubljeg korijenskog sustava ponovo sprečava permafrost.

Tundra ljeti

  Zato u tundri uspijeva tek nekoliko biljnih vrsta koje su se uspjele prilagoditi ovako nepovoljnim uvjetima. Zeleni pokrivač polarnih mahovina i lišajeva najzastupljenija je biljna zajednica tundre. Ljeti se tundra pretvara u šareni sag u kojem plamte milijuni raznobojnih cvjetova. Mnoge biljke dopiru tek do gležnja, nose mnoštvo bobica ( brusnica, borovnica ), a tlo uglavnom pokrivaju u gustim nakupinama kako bi se uspješnije štitile od udara hladnih vjetrova. Tu i tamo bore se za život čuperci niskog grmlja, ali drveća u pravoj tundri nema.

Tundra zimi
 

žIVOTINJSKI SVIJET

  Tundra u cvatu bogati je izvor hrane za mnoge biljojede i kukce. čak i neke vrste bumbara i leptira dolaze se hraniti bogatstvom nektara ljetnih cvjetova. Nepregledna jata močvarica, gusaka i drugih ptica koje zimu provode u Sjevernoj Americi ili zapadnoj Europi, nakratko sele u tundru kako bi se razmnožile. U zraku lebde oblaci milijarda komaraca. Po beskrajnim prostranstvima tundre trče zečevi, leminzi, mošusna goveda, sobovi i drugi biljojedi. Njima se hrane grabežljivci kao što su arktičke lisice, lasice i vukovi. Kada prodje kratko ljeto, tundru za devet mjeseci ponovo prekrije snježni pokrivač. Ptice i većina drugih životinja napuštaju tundru i sele u toplije krajeve. Ostaju samo najizdržljiviji – snježne sove, polarne lisice, leminzi i mošusna goveda.

         Karibu (vrsta soba Sj. Amerike)                                       Polarne lisice

 JESTE LI ZNALI ? 

v Iako  znanstvenici svrstavaju lišajeve u zasebnu skupinu biljaka, oni su ustvari zajednica algi i gljiva. Alge žive zaštićene micelijem gljive te neometano vrše fotosintezu i proizvode hranu za sebe i za gljive.

               Lišajevi

v Grmlje i drveće u tundri često je visoko samo desetak centimetara, ali imaju grane koje pužu po zemlji i nekoliko metara. U tundri se gotovo može hodati po krošnjama drveća. Najmanje stablo na svijetu, polarna vrba, naraste do svega 3 centimetra.

v S dolaskom zime krda sobova sele na jug, u potrazi za boljim pašnjacima. U stopu ih prate čopori vukova koji pokušavaju izdvojiti slabe i bolesne jedinke. Iako vukovi predstavljaju stalnu prijetnju sobovima, ipak su ogromna jata napasnih komaraca najveći problem za sobove. Naime, tjeraju ih da se popnu na veće nadmorske visine na kojima paša nije tako dobra.

Polarna svjetlost nad tundrom