.gif)
SREDNJEOCEANSKI HRPTOVI (LANCI)
SREDNJEOCEANSKI HRPTOVI - NAJVEĆI PLANINSKI SUSTAV NA ZEMLJI
Srednjeoceanski hrptovi su dugi (ukupno oko 60 000 km), medjusobno povezani planinski lanci oceanskog dna, a zauzimaju 8% površine Zemlje.
Najveći su planinski sustav na Zemlji. Uspinju se s dna dubokog mora i do nekoliko tisuća metara, mjestimice i iznad razine mora (vulkanski otoci).
Srednjeoceanske hrptove otkrili su oceanografi usred Atlantika u drugoj polovici 19. stoljeća. Oblik mu još nisu poznavali, no pomorci su ga mjerili, kad su polagali podmorske telegrafske kabele izmedu Europe i SAD-a.
Sredinom 20. stoljeća potvrdjeno je da se slične uzvisine pružaju po dnu Indijskog i Tihog oceana, a u novije vrijeme i po dnu mora polarnih krajeva. Najnovijim istraživanjima ustanovljeno je da te uzvisine tvore jedinstven planinski sustav na tektonski labilnom dijelu Zemljine kore.
Srednjeoceanski hrptovi
NASTAJANJE SREDNJEOCEANSKIH HRPTOVA
Nastanak srednjeoceanskih hrptova vezan je za područja razmicanja litosfernih ploča. Brzina razmicanja kreće se od 1-10 cm godišnje. Na tim se mjestima iz Zemljinog gornjeg plašta (astenosfere) uzdižu rastaljene stijene, koje se razlijevaju oblikujući novo morsko dno. Posebnost strukture srednjeoceanskih hrptova jesu tzv. riftogeni pojasevi (žljebovi), središnje pukotine kroz koje stalno izbija golema količina magme, zbog čega se dno oceana i hrptovi stalno povećavaju i izdižu.
SREDNJEATLANSKI HRBAT
Srdnjeatlanski hrbat prvi je otkriven srednjeoceanski hrbat. Brod "Meteor" ga je izmjerio i odredio mu točan oblik. čitav hrbat dug je 18 000 km, a proteže se paralelno s obje obale. Od zapadnog do istočnog podnožja hrbat je pet puta širi od Alpa i čitav se nalazi pod vodom. Tek ponegdje izbija iznad površine mora, a to su srednjeatlanski otoci : Azori, Ascension, Tristan da Cunha, Gough i Bouvet. Najviši je vrh hrpta otočić Pico u Azorima, koji se diže 9000 m iznad oceanskog dna, a iznad površine mora samo 2500 m.
................................................................................................................................................
ZANIMLJIVOST
v Srednjeatlanski hrbat ima neku vrstu podvodnih Gibraltarskih vrata, gotovo točno na ekvatoru, koje su geografi nazvali Romanche. Kada bi se razina mora spustila za 4000 m, Atlantik bi se pretvorio u dva relativno uska i duga oceana, a izmedu njih bi se protezao dugi planinski lanac. Svi brodovi koji bi htjeli iz Europe preploviti u Sjevernu Ameriku morali bi se spustiti do tjesnca Romanche, a tek onda usmjeriti u Sjevernu Ameriku.
................................................................................................................................................
SREDNJEOCEANSKI HRPTOVI (LANCI)
SREDNJEOCEANSKI HRPTOVI - NAJVEĆI PLANINSKI SUSTAV NA ZEMLJI
Srednjeoceanski hrptovi su dugi (ukupno oko 60 000 km), medjusobno povezani planinski lanci oceanskog dna, a zauzimaju 8% površine Zemlje.
Najveći su planinski sustav na Zemlji. Uspinju se s dna dubokog mora i do nekoliko tisuća metara, mjestimice i iznad razine mora (vulkanski otoci).
Srednjeoceanske hrptove otkrili su oceanografi usred Atlantika u drugoj polovici 19. stoljeća. Oblik mu još nisu poznavali, no pomorci su ga mjerili, kad su polagali podmorske telegrafske kabele izmedu Europe i SAD-a.
Sredinom 20. stoljeća potvrdjeno je da se slične uzvisine pružaju po dnu Indijskog i Tihog oceana, a u novije vrijeme i po dnu mora polarnih krajeva. Najnovijim istraživanjima ustanovljeno je da te uzvisine tvore jedinstven planinski sustav na tektonski labilnom dijelu Zemljine kore.
Srednjeoceanski hrptovi
NASTAJANJE SREDNJEOCEANSKIH HRPTOVA
Nastanak srednjeoceanskih hrptova vezan je za područja razmicanja litosfernih ploča. Brzina razmicanja kreće se od 1-10 cm godišnje. Na tim se mjestima iz Zemljinog gornjeg plašta (astenosfere) uzdižu rastaljene stijene, koje se razlijevaju oblikujući novo morsko dno. Posebnost strukture srednjeoceanskih hrptova jesu tzv. riftogeni pojasevi (žljebovi), središnje pukotine kroz koje stalno izbija golema količina magme, zbog čega se dno oceana i hrptovi stalno povećavaju i izdižu.
SREDNJEATLANSKI HRBAT
Srdnjeatlanski hrbat prvi je otkriven srednjeoceanski hrbat. Brod "Meteor" ga je izmjerio i odredio mu točan oblik. čitav hrbat dug je 18 000 km, a proteže se paralelno s obje obale. Od zapadnog do istočnog podnožja hrbat je pet puta širi od Alpa i čitav se nalazi pod vodom. Tek ponegdje izbija iznad površine mora, a to su srednjeatlanski otoci : Azori, Ascension, Tristan da Cunha, Gough i Bouvet. Najviši je vrh hrpta otočić Pico u Azorima, koji se diže 9000 m iznad oceanskog dna, a iznad površine mora samo 2500 m.
................................................................................................................................................
ZANIMLJIVOST
v Srednjeatlanski hrbat ima neku vrstu podvodnih Gibraltarskih vrata, gotovo točno na ekvatoru, koje su geografi nazvali Romanche. Kada bi se razina mora spustila za 4000 m, Atlantik bi se pretvorio u dva relativno uska i duga oceana, a izmedu njih bi se protezao dugi planinski lanac. Svi brodovi koji bi htjeli iz Europe preploviti u Sjevernu Ameriku morali bi se spustiti do tjesnca Romanche, a tek onda usmjeriti u Sjevernu Ameriku.
................................................................................................................................................
Obrazovni portali |  |
 |
