UGROžENA  AMAZONSKA  PRAŠUMA

AMAZONSKA PRAŠUMA – VRSTAMA NAJBOGATIJI SVJETSKI BIOTOP

   Šireći se na prostoru od šest milijuna kvadratnih kilometara, amazonska prašuma  najveća je preostala prašuma na Zemlji. Ona prekriva oko trećine Južne Amerike, a uglavnom raste u poriječju Amazone. Ova prašuma sadrži više vrsta biljaka i životinja nego bilo koje područje - otprilike jednu petinu svjetskih ptica i jednu desetinu vrsta sisavaca.

KRčENJE AMAZONSKE PRAŠUME

   Iskorištavanje prašume započeli su španjolski konkvistadori, nastavili su portugalski trgovci, da bi se napokon okušali i brazilski veleposjednici. Danas, velika gospodarska udruženja iz Brazila, još više iz inozemstva nemilice uništavaju amazonsku prašumu. Posljedica je to gospodarske politike Brazila, posebno od sredine šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, od kada počinju golema ulaganja kako bi se ova ogromna rubna regija integrirala u gospodarsku i naseobenu cjelinu zemlje. 

   Prašume Amazonije, koje čine vrstama najbogatiji svjetski biotop, nekontrolirano se i naglo iskrčuju. Glavni razlozi su sječa zbog drvene grade te potreba za novim pašnjacima i plantažama. Osim toga, u amazonskoj prašumi u posljednjih je dvadeset godina  pronadeno mnogo zlata i drugih minerala. Uz to, želi se smanjiti i pritisak stanovništva u gusto naseljenim krajevima Brazila, te naseliti "prazan" prostor Amazonije.

POSLJEDICE UNIŠTAVANJA PRAŠUMA

   Sječa prašuma donosi brojne probleme. Nestankom šuma dolazi do pojačane erozije koje uzrokuje odnošenje tla, a u rijeke pritječe previše vode pa nastaju razorne poplave. Tijekom pljuskova  šuma djeluje poput spužve koja upija vodu. Tlo koje ostaje nakon sječe stabala siromašno je. Na tim poljoprivrednim površinama dolazi do slabijeg uroda i nerodice. Nestanak prašuma znači i gubitak biljaka i životinja koje u njoj pronalaze dom. I, što je najvažnije kad vrsta jednom nestane, izgubljena je zauvijek!
 

   Uslijed pretjeranog krčenja, javljaju se i globalne klimatske promjene. Zbog smanjenog isparavanja dolazi do promjena u godišnjem tijeku padalina, a  i do smanjenja  ukupnih količina padalina. Paljenjem šuma nastaje ugljični-dioksid koji se nakuplja u atmosferi i ostaje u njoj desetljećima. Kako je ugljični-dioksid "staklenički plin", doći će do porasta temperature na Zemlji, odnosno globalnog zagrijavanja.

................................................................................................................................................................................... 

  ZANIMLJIVOSTI 

w Od 1980. god. broj stanovnika u amazonskoj prašumi povećan je tri puta i sada iznosi oko 15 milijuna.

wAmazonska prašuma se tako nemilosrdno siječe da svake minute nestane šuma u veličini 40 nogometnih igrališta!

 AMAZONSKI INDIJANCI – žRTVE SUVREMENE  

 CIVILIZACIJE

w Prije dolaska europskih osvajača na području Amazonije živjelo je više od 2 milijuna domorodačkih Indijanaca, dok ih je sada manje od 200 000. Većina živi poput nomadskih poljodjelaca, što znači da kratko ostaju na jednom mjestu gdje love, sakupljaju jestive biljke i uzgajaju manioku, kukuruz i grah, a potom odsele na drugo mjesto. Njihov se jednostavni svijet promijenio otkako su do njih stigli ljudi izvana. Mnogi su umrli zbog zaraznih bolesti koje su im donijeli Europljani (gripa, kozice) i na koje Indijanci nisu bili otporni. 

...................................................................................................................................................................................