preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
 

 TSUNAMI    

 

      

 

NASTANAK I ŠIRENJE TSUNAMI VALOVA

 

   Tsunamiji su divovski valovi koji nastaju uslijed poremećaja u Zemljinoj kori, kao što su podmorski potresi, podmorske erupcije vulkana, ali i odrona velikih dijelova kopna u more. Najčešći uzrok nastanka tsunami valova je naglo izdizanje ili spuštanje oceanskog dna.

Za razliku od "običnih" morskih valova, tsunamiji obuhvaćaju cijelu masu morske vode od dna do površine mora i šire se iz epicentra potresa na sve strane u koncentričnim krugovima.


 

 

 Nastanak tsunami valova


 


 

   Tsunami ima veliku valnu duljinu. Udaljenost od brijega jednog vala do brijega drugog može biti i do 500 kilometara. Na otvorenom moru nije velika opasnost, jer mu je visina najviše

2 metra, tako da ga brodovi na pučini ni ne primjećuju. Medjutim, brzina kojom putuje je zaista velika, a može doseći i 800 km/h.

   Kako se približavanjem obali dubina mora smanjuje, smanjuje se i brzina vala, ali se vodene mase na obali skupljaju i mogu dići do visine od čak 30 metara. 

Ponekad se dogodi da se more povuče kilometrima od obale, a nakon toga navre u nizu divovskih razornih valova.

   Brzina širenja tsunamija 

(hours - sati)           


 

26.12.2004. - NAJRAZORNIJI TSUNAMI U POVIJESTI čOVJEčANSTVA

 

   Zbog velike aktivnosti tektonskih ploča i čestih potresa, tsunamiji najčešće nastaju u Tihom oceanu. Riječ tsunami na japanskom jeziku znači "lučki val". Nije slučajnost da je ova riječ preuzeta iz japanskog govornog područja. Naime, najčešće od tsunamija stradavaju upravo japanski otoci. Statistički gledano, tsunami valovi viši od 7,5 metara napadaju svakih 35 godina japansku obalu. Medjutim, tsunamiji nastaju i u drugim oceanima i morima.


 


 

   U nedjelju 26.12.2004. svijet je iznenadila vijest o tragičnom dogadjaju u južnoj i jugoistočnoj Aziji. Iznimno snažan potres s epicentrom uzduž obale Sumatre magnitude 9 po Richteru, podigao je tsunami valove visine i do 10 metara, te opustošio obale južne i jugoistočne Azije. U tom, do sada najrazornijem tsunamiju u pisanoj povijesti život je  izgubilo gotovo 300 000 ljudi. Gotovo 80% smrtno stradalih bilježi Indonezija. Najveći broj žrtava imaju, nakon Indonezije, Šri Lanka, Indija, te Tajland.

  

ZANIMLJIVOST

  

U TSUNAMIJU NIJE STRADALA NIJEDNA žIVOTINJA

 

   Iako nema znanstvenih potvrda da životinje imaju šesto osjetilo koje im omogućuje da izbjegnu velike katastrofe, najnovija izvješća prema kojima u tsunamijima nisu stradale životinje potvrdjuje takvu mogućnost. Kada bi znanost potvrdila postojanje nekog šestog osjetila životinja, one bi mogle poslužiti za pravovremeno dojavljivanje o predstojećim katastrofama.

 

 

Banda Aceh (Sumatra) - prije tsunamija 


 

 Banda Aceh (Sumatra) - poslije tsunamija 

 

 



 

 

SLUžBE ZA UPOZORAVANJE OD TSUNAMIJA

 

   Zaštita od tsunamija ne postoji. No, ipak  se može razaranje svesti na minimum. Iako se tsunami šire  golemom brzinom (800 km/h), to je još uvijek 30 puta sporije od brzine širenja potresnih valova. Zbog toga su osnovane "Službe za rano upozoravanje od tsunami valova."

  

   Posebne postaje nadgledavaju i registriraju svaki podmorski potres, te upozoravaju ljude u ugroženim obalnim područjima. Priopćava se i vjerojatno vrijeme dolaska golemog vala, tako da ljudi mogu pravodobno napustiti ugroženo područje. Gotovo svi pacifički otoci imaju takve službe. Najuspješnija medju njima je ona u Honoluluu na Havajima. Da su siromašne  zemlje južne i jugoistočne zemlje Azije imale ovakav "warning system" broj žrtava bio bi mnogo manji.

 

 

 

 

JESTE LI ZNALI?

 

 

ERUPCIJA VULKANA KRAKATAU 


     U kolovozu 1883. godine, četiri uzastopne eksplozije otoka-vulkana Krakatau stvorile su tsunami koji se proširio Indijskim i Tihim oceanom. Pepeo vulkana zasuo je pritom mnogobrojne zemlje diljem svijeta. U povijesnim knjigama stoji da su tsunamiji, od kojih su neki bili visoki i 40 metara, usmrtili više od 36.000 ljudi u selima i gradovima izmedu Jave i Sumatre.

 

 

 

 



 

Korisni linkovi

Virtualna šetnja


Energetska obnova


eTwinning

   

          

 

eTwinning projekti naše škole:

School Magazine:"Stand up!" 2022./2023.


Foto galerija





preskoči na navigaciju