Intervju s dr. Narcisom Slugan, rukovoditeljicom Djelatnosti školske medicine i g. Radovanom Gačalom, glasnogovornikom Policijske uprave međimurske

„Ukoliko poznajete nekoga tko ima problema s ovisnostima, obratite se osobi od povjerenja.“ (dr. Slugan)

„To nije izdaja prijatelja, to je pomaganje.“ (g. Gačal)

Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti u našoj su školi održane aktivnosti kojima se promovira zdrav život te učenike, ali i njihove roditelje, upozorava na probleme koje sa sobom donose ovisnosti. Na roditeljskom sastanku za učenike osmih razreda tako su gostovali dr. Narcisa Slugan, rukovoditeljica Djelatnosti školske medicine, koja se godinama intenzivno bavi ovisnostima i uvijek je spremna svoje vrijeme posvetiti onima koji se nađu u začaranom krugu ovisničkoga pakla te gospodin Radovan Gačal, glasnogovornik Policijske uprave međimurske, koji je niz godina radio na Odjelu za droge. Kako bi poruku o štetnosti droga širili što uspješnije, pristali su i na intervju s novinarkama školske Novinarske skupine.

Novinarke: Dobar dan, dr. Slugan i gospodine Gačal! Pozdravljamo vas u ime Novinarske skupine, ali i svih učenika i djelatnika naše škole.

Dr. Slugan: Dobar dan!

Radovan Gačal: Dobar dan! Koliko ja znam, ovo je intervju o ovisnostima, zar ne? Dakle, moram vam priznati da je alkohol najveći problem kod mladih. I upravo u vašoj dobi se počinje zapravo konzumirati.

Novinarke: Prema Vašemu mišljenju, postoje li lake i teške droge ili su sve jednako opasne?

Dr. Slugan: Dobro, pitanje. Sve su, nažalost, jednako opasne, što će reći, ako se puši „samo trava“,  to može izazvati tolike psihičke probleme i psihičku bolest kao da se upotrijebilo neko teže sredstvo, recimo heroin.

Radovan Gačal: Moje osobno mišljenje je da ih ne treba razdvajati. Zapravo, sve su droge, kao i alkohol, barem po meni, jednake i nakon što ih jednom konzumirate, to postupno ponavljate i postajete ovisnik.

Novinarke: Kako se zapravo razvija ovisnost? Je li to proces kojemu treba vremena?

Dr. Slugan: Ha, definitivno! Mozak je taj koji stvara ovisnost. U mozgu imamo receptore, koji kad osjete da si nešto od toga uzeo, isključivo dalje to vraćaju. Ovisnost o heroinu može se razviti čak u roku od tri tjedna.

Novinarke: U kojoj se dobi najčešće postaje ovisnikom? Ima li kakvog pravila?

Dr. Slugan: Nema pravila. Zapravo, nepisano je pravilo da mladi konzumiraju alkohol i puše cigarete misleći da je to nekakav znak odraslosti, ali to je, nažalost, dobar uvod u ovisnosti.

Radovan Gačal: Pravila zapravo nema, a kod vas mladih je zapravo najveći problem to što niste svjesni kakve sve opasnosti ovisnost nosi. Dakle, nema veze jesi li mlad ili stariji, ovisnik uvijek možeš postati jer ako dva ili tri put uzmeš heroin, već si navučen. A sada u novije vrijeme najveći su problem te nove droge kod kojih nikad ne znaš što si uzeo.

Novinarke:  Zbog kojih sve razloga djeca postaju ovisnici?

Dr. Slugan: Po meni, zbog svijesti mladih. Poruka je da se čovječji mozak razvija do 25. godine. Znači da vi mladi imate donji dio mozga, koji je stalno „na gasu“ i koji misli: „Moram ovo probati, moram još ovo probati…!“ A nakon 25. godine radi ti prednji dio mozga, koji govori: „A, neću ovo jer bi mi se moglo desiti to i to!“ Stvar je razvoja mozga. U to vrijeme su ti jako važni vršnjaci pa često radiš kako oni kažu. Čim vođa tvoje ekipe krene u nešto, onda i ti krećeš. To je problem.

Radovan Gačal: To je uglavnom eksperiment, mladi žele eksperimentirati. No, velik je problem također i nagovaranje vaših takozvanih prijatelja. Postoji nešto što ja pomalo okrutno zovem zakonom čopora. Nalazite se u nekom društvu u kojem se želite dokazati i zatim uzmete drogu. Ili jednostavno imate probleme u školi ili kod kuće i ne znate kamo bi sa sobom pa vam se kao najlakše rješenje čini droga.

Novinarke: Koja je vrsta ovisnosti najveća prijetnja mladima naše dobi – 13, 14, 15-godišnjacima?

Dr. Slugan: Definitivno alkohol, definitivno trava, marihuana i te nesretne droge, tzv. legalice, koje se nabave bez puno problema.

Radovan Gačal: Za početak, svaka droga je sama po sebi prijetnja. No, ove nove sintetičke droge su zapravo najveće prijetnje jer ne znate što konzumirate. I mi u policiji, kad pronađemo takvo nešto za što ne znamo što je, provodimo dugotrajna istraživanja da bismo otkrili o čemu se zapravo radi. I zaista je nezamisliv podatak taj da se na europskom tržištu godišnje pojavi čak oko 70 novih vrsta droga. 

Novinarke:  Što roditelji pokušavaju učiniti u vezi s tim? Javljaju li vam se i imaju li pitanja o tome kako spriječiti pojavu ovisnosti ili se uglavnom javljaju kasnije, kad je problem već prisutan?

Dr. Slugan: U osnovnim školama imamo roditeljske sastanke. Imali smo za roditelje petih razreda, pa za roditelje osmih razreda. Tu je i policija. Kad ljudima spomeneš policiju, odmah misle da su oni tu da kazne. Međutim, policija ne predstavlja samo represiju, već i prevenciju. I oni se trude u tome da se roditelji što više upoznaju s problemom kako bi mogli reagirati prije nego problem doista krene. Onda je već malo prekasno.

Radovan Gačal:  Za roditelje je najbitnije da se upoznaju s tim stvarima, jer zapravo jako malo znaju o svemu tome. Velik su problem i društvene mreže. Sad se više droge ne nabavljaju po nekim mračnim uglovima, već  preko interneta jednostavno naručite i stigne vam na adresu. A znam i za slučaj da je dečko, malo stariji od vas, naručio drogu za pola Međimurja. Kod roditelja je zapravo najveći problem taj što zadnji saznaju i to što oni ne vjeruju da im je dijete ovisnik.

Novinarke:  Kako nekome objasniti da nije "kul" biti ovisnik?

Dr. Slugan: Teško, mladima jako teško. Zašto meni odrasloj ne dođe nitko i ne nudi travu? Problem je u tome što su se oni psihološki orijentirali na mlade snage. Vi sve želite isprobati i mislite da će svijet propasti ne probate li nešto. Dapače, obrnuto je. Moja je poruka: „Ne moraš probati!“

Novinarke: Koji je prvi korak pri izlječenju ovisnika?

Dr. Slugan: Kad si jednom već u tom čarobnom krugu, treba tvoja velika volja da si priznaš. U prvih deset u tvome mozgu nije ni ljubav, ni prijateljstvo, ni ne znam što, nego to sredstvo ovisnosti koje imaš. I onda ti treba definitivno podrška roditelja, podrška djevojke ili momka, partnera i to su velike, velike muke. Ima puno ljudi koji se probaju izvući, ali se vrate natrag. I to traje. Ja sam se od 1992. do 1998. godine bavila ovisnicima o heroinu i većina tih ljudi se vratilo drogi. Mogu reći da ih se izvuklo samo troje. A ovih četrdesetak je i dalje ovisno, petero ih je već pokojnih, a dobi su od trideset i nešto godina.

Radovan Gačal: Po meni, da ovisnik zapravo sam sebi, ali i ostalima, prizna da je ovisnik. Jer to je stvarno teško.

Novinarke: Koja je zakonska kazna za maloljetnike koji konzumiraju drogu ili alkohol?

Dr. Slugan: Policija je ta koja tu reagira, ali kako je riječ o maloljetnicima, kažnjavaju se njihovi roditelji. Po obiteljskom pravu roditelji imaju pravo djeci zabraniti druženje s određenim osobama zato što ih one navode na uzimanje alkohola, pušenje trave ili cigarete. A u kuću ovisnika onda stalno dolaze socijalni radnici, ti moraš ići u Centar za socijalnu skrb, psihologu, defektologu… Čim se događa nešto oko droge ili alkohola, dilanja ili slično, ti si uvijek prvi sumnjivi jer si već u toj igri.

Radovan Gačal: Postoje mnoge odluke kojima se zabranjuje prodavanje alkohola mladima i zapravo konzumiranja alkohola na javnim površinama. A s vama maloljetnicama je problem i u tome što vi nemate nekakva primanja pa roditelji snose krivicu.

Novinarke: Što mi možemo učiniti da spriječimo prijatelje da postanu ovisnici?

Dr. Slugan: Raditi sve drugo, samo ne pušiti, piti alkohol… Plesati, pjevati, voziti bicikl, otići u kino, kazalište i veseliti se na drugačiji način. Jer ovisnost je zbilja put bez povratka. I ne govorim to tek deklarativno. Brojni mladi, snažni i inteligentni ljudi koje sam srela su ovisnici, a oni sami kažu da nisu htjeli postati „čakovečki narkići“. Htjeli su samo probati, ali ne ide to tako.

Radovan Gačal: Po meni, jednostavno morate okrenuti tezu. Znate i sami da je teško istaknuti se u društvu u kojem je kul biti ovisnik. No, vi morate ustrajati u tome da biste pokazali kako je droga opasna.

Novinarke: Kako možemo pomoći ako znamo da netko od naših prijatelja ili vršnjaka ima problema s ovisnošću?

Dr. Slugan: Reći roditeljima, definitivno. Nije dovoljno da njemu kažeš: „Daj, nemoj piti!“ A onda treba ići i dalje. Profesionalcu. Za vašu školu sam ovdje ja, kao školski liječnik. To nije izdaja prijatelja, to je pomaganje. Javiš na moj službeni broj mobitela, radno vrijeme je ponedjeljkom popodne, a ostalim radnim danima ujutro, do 15 h. Ja tada zovem roditelja na razgovor i razgovaramo na taj način da se roditelj ne prestraši već da se krene rješavati problem. Netko mora biti o tome obaviješten.

Radovan Gačal:  Bilo bi dobro da se onda obratite osobi od povjerenja. Vjerujem da u školi imate neku takvu osobu kojoj možete sve reći. Znam da je bilo slučajeva da dijete dođe pijano u školu, zove se roditelj, a roditelj je onda još u gorem stanju od djeteta, što je stvarno gadna situacija. A tu se vidi da zapravo sve kreće od obitelji.

Novinarke: Hvala vam! Mnogo smo toga saznale. Doviđenja!

Dr. Slugan i Radovan Gačal: Hvala i vama, djevojke!

                                            Natalie Vurušić, Patricija Van, Maria Molnar, 7. r

Biciklopopravljaonica

Četvrtaši 4. a razreda 2. su prosinca 2015. krenuli u realizaciju svojega razrednog projekta Moj bicikl. U prvom koraku realizacije projekta pomogli su im učenici 3. razreda Gospodarske škole Čakovec prometnoga usmjerenja sa svojom profesoricom Karmenkom Tomašek.

Naime, učenici Gospodarske škole uključeni su u projekt Alternativna mobilnost kojim se promoviraju aktivnosti usmjerene na biciklizam, pješačenje… Provodi se tako i edukacija učenika o ekološkim, energetskim i sigurnosnim učincima prometa kao i o održavanju bicikala.

Upravo zato je na Gospodarskoj školi oformljena izvannastavna aktivnost Biciklopopravljaonica. Učenici (od kojih su neki i bivši učenici OŠ Nedelišće) su nam pričali o dijelovima bicikla i upoznali nas s ključnim alatom za održavanje bicikla. Kako ti učenici vrše besplatne popravke bicikala učenika svoje škole, pozvali su i nas. Besplatan popravak vrši se svake srijede od 12 do 13 sati. u Gospodarskoj školi Čakovec. Ovim im putem zahvaljujemo na pozivu i poduci, a zahvaljujemo i prof. Tomašek i gospođi Bogdanović bez kojih se ova aktivnost za nas ne bi mogla provesti.

                                                                                                                             Učenici i učiteljica 4. a razreda