POLDERI    

NIZOZEMSKA – ZEMLJA POLDERA

   Polder je nizozemski naziv za isušene dijelove plitkog mora koji su pretvoreni u plodno tlo (obradive površine) za proizvodnju poljoprivrednih kultura. Nizozemska je klasična zemlja poldera. Nizozemci su se tijekom cijele svoje povijesti borili s morem. Zbog snažnih oluja i strahovitih poplava stanovništvo je često moralo napuštati niske obalne prostore, seleći se u unutrašnjost. Neprestano djelovanje velikih valova, morskih struja i plime, što su u tom prostoru vrlo jake, stalo ugrožavaju nizozemsku obalu.

   Nakon tako strašnih iskustava, sustavno je organizirana zaštita zemlje. Prvo su Nizozemci gradili brane, pojačali ih s vanjske strane kamenjem, te učvrstili stupovima. Medjutim, nisu se zadovoljili samo time da se zaštite od mora, već su zajedničkim organiziranim naporima postepeno moru oduzimali zemljište, te su taj novi, dobro zaštićeni prostor nazvali polderima.

Tipičan krajolik poldera

GRADNJA POLDERA

   Osvajanje novog zemljišta počinje izgradnjom nasipa (širokim do 100 m i visokim do 15 m). Obično se ogradjuju geometrijski pravilne četverokutne ili višekutne plohe. Prve dvije godine voda se postupno crpi sa zemlje. U sljedeće četiri godine, na dobivenom slanom zemljištu prvo se uzgajaju biljke koje podnose slanu vodu i koje pridonose učvršćivanju zemljišta. Tek nakon potpunog oslobadjanja zemlje od soli, a to je nakon gotovo osam godina, počinje stvarno iskorištavanje poldera kao obradivih površina za uzgoj kultiviranih biljaka.

VJETRENJAčE – OD "RADNE SNAGE" DO TURISTIčKE ATRAKCIJE

   Sve do 19. st. za isušivanje poldera koristile su se vjetrenjače. U 17. st. tzv. "zlatnom dobu" Nizozemske, dosegnut je vrhunac. Tada je u Nizozemskoj radilo oko 10 000 vjetrenjača, jer osim za isušivanje poldera vjetrenjače su služile u prehrambenoj i tekstilnoj industriji, industriji papira, pa čak i za proizvodnju ulja, senfa i boja. Energija vjetra u 19. st. zamijenjena je pumpama pokretanim parom, a danas se koriste električne i pumpe pokretane diesel-gorivom. Vjetrenjače danas predstavljaju kulturnu atrakciju i neizostavan su detalj nizozemskog krajolika.

ZNAčENJE POLDERA

   Iako se oko ¼ zemljišta poldera ostavlja za gradnju kuća, cesta i otvorenih površina, većina dobivene zemlje koristi se za poljodjelstvo i mliječno govedarstvo. Na nizozemskim polderima razvio se jedan od najznačajnijih europskih agrara. Uzgoj goveda za dobivanje mlijeka i mliječnih proizvoda vrlo je razvijen na području poldera. Tako je Nizozemska po proizvodnji maslaca peta, a po proizodnji sira (npr. gouda i edam) četvrta u Europi. Nizozemski izvoz cvijeća (najviše tulipani) čini 65% svjetskog izvoza! Uz tulipane, na polderima se najviše uzgajaju zumbuli i narcise. Važan je i uzgoj lisnatog povrća koje se većinom uzgaja u staklenicima. Pored toga, glavne poljoprivredne kulture su krumpir, šećerna repa i žitarice.

Uzgoj tulipana na polderu

ISUŠIVANJE JEZERA IJSSELMEER

   U novije doba Nizozemske se trudi još više zaštititi nove poldere, ali i dobiti nove isušene površine. Pri tome je velik pothvat bila gradnja najveće plimne prepreke na svijetu, tzv. Delta sustav. Njime se uredjuje ušće rijeka Rajne i Maas. Njegovim završetkom dobit će se oko 150 km2 novog zemljišta.

   Još ambiciozniji projekt izgradnje poldera poduzet je pri stvaranju slatkovodnog jezera IJsselmeer iz morskog zaljeva Zuiderzee. Od 1920. isušuje se jezero koje je nasipom dugim 30 km odvojeno od mora. Kroz desetljeća stvoreni su brojni polderi. Do sada je moru oteto 1650 km2 zemlje, a završetkom projekta Nizozemska će dobiti oko 2000 km2 isušenih površina.

                                                                                                                Jezero IJselmeer 

      JESTE LI ZNALI ? 

   ¤ Prvi polderi nastali su u 13. st.

   ¤ Polderi se nalaze na 3-5 m ispod razine mora.

   ¤ 1/3 Nizozemske čine polderi, na kojima živi oko 60% stanovnika  

 Nizozemske.

   ¤ Tulipani su u Nizozemsku stigli 1640-ih iz Turske, zbog jestivih lukovica i

 lijepih cvjetova.