LED  U  MORU     

PORIJEKLO LEDA U MORU

   Led se pojavljuje u prijelaznom sloju izmedu hidrosfere (mora i vode na kopnu) i atmosfere, a nastaje uzajamnim radom zraka i mora (vode).
Prema porijeklu razlikujemo: 1.) led koji je nastao u moru, tzv. morski led ; 
2.) led koji je dospio tekućicama u more, tzv. riječni led i 3.) led u moru koji potječe od ledenjaka s kopna - ledenjački led. 

   «Morski led» nastaje snižavanjem temperature mora, ali u zavisnosti od slanoće. Raspon temperatura unutar koje se smrzava more je od - 1,7 °C do - 2,0 °C. More se pretvara u «slatkovodni» led pri temperaturi - 1,8 °C i slanoći 33 °/oo. Medutim, daljnjim snižavanjem temperature mora u već stvoreni »slatkovodni» led prodiru kristali soli i taj led postaje manje ili više slan. Za nastajanje leda u moru važno je ako je tišina ili je more uzburkano. Tako se u morima arktičke zavale zimi stvara 3 - 5 m debeo sloj «morskog leda» i nastaju velika ledena polja. Led koji je nastao u moru pokriva 7% svjetskog mora.

   «Riječni led» kojeg rijeke odnose u more, bitno se razlikuje od leda koji je nastao u moru (izgledom, bojom i strukturom). Gomila se pred ušćima polarnih i subpolarnih rijeka (posebice sibirskih), odakle ga prenose morske struje u obalna i plitka mora arktičkog bazena.

   «Ledenjački led» je led u moru koji potječe od ledenih pokrova i ledenjaka u polarnim krajevima južne i sjeverne polutke. Zahvaća velika prostranstva i ima presudno značenje za cjelokupni život kako u moru, tako i na Zemlji.
Led u moru pojavljuje se ponajviše u obliku ledenih santi i ledenih bregova.

LEDENE SANTE

   U morima oko Antarktike prevladavaju ledene kore i sante leda, prostrane ledene ploče golemih razmjera koje se odvajaju od ledenog pokrova. Mogu imati površinu i nekoliko tisuća km2! Iz svemirske letjelice snimljena je jedna santa leda (sjeverno od Rossova mora) duga 145 km , široka 40 km i visoka nad morem 30 m!

LEDENI BREGOVI

   U morima polarnih krajeva sjeverne polutke ističu se ledeni bregovi. Nastaju spuštanjem polarnih ledenjaka sve do mora. Tu se uz zaglušujuću buku čitave gromade leda lome i ruše u more, a morske struje ih odnose sa sobom, na putovanja, često i od nekoliko tisuća kilometara. Ledeni bregovi su nepravilna oblika, strše do 130 m iznad površine mora, a dugi su nekoliko stotina metara do deset pa i petnaest kilometara. Uglavnom potječu sa zapadne obale Grenlanda, točnije u zaljevu Disco, iz kojeg svake godine otpluta u more prosječno 5400 ledenih bregova. U niže geografske širine prenosi ih Labradorska struja. Ledeni bregovi ostaju u moru prosječno četiri godine, a onda se otope i uključuju u tekuću fazu kružnog gibanja vode u prirodi. 

LED OMETA PLOVIDBU, UTJEčE NA KLIMU I OBLIKUJE RELJEF PODMORJA

   Ledenjački led razlikuje se od onoga koji je nastao u moru. Zbog posebnih svojstava, oko 90 % ledenog brijega je ispod površine mora. Otuda i rečenica koja se čuje u svakodnevnici: »To je samo vrh ledenog brijega». Zato su ledeni bregovi tako opasni za plovidbu. U prošlosti su bile česte pomorske nesreće zbog sudara brodova s ledenim bregovima. Najpoznatiji je slučaj broda «Titanic»,1912. godine, kada je život izgubilo 1517 ljudi. Primjenom suvremenih tehničkih dostignuća (radar) i usavršavanjem nadzorne službe za praćenje leda (Ice Patrol Service) opasnost od leda je gotovo isključena.
Led rasladjuje more, te izravno utječe na klimu. Osim toga, povećava količinu otopljenih plinova, prije svega kisika, što uvjetuje raskošno bogatstvo planktona - osnovica za prehranu riba i ostalih organizama u moru.
Ledeni bregovi sa sobom prenose morenski nanos, materijal kojeg su ledenjaci »pokupili» na kopnu, od veličine pijeska do blokova od nekoliko stotina metara. Prilikom otapanja leda taj se materijal taloži na dnu mora i tako preoblikuje podmorski reljef (npr. plićak New Foundlanda).

    JESTE LI ZNALI?      

 ¤ Kad led ne bi plutao da na Zemlji možda ne bi bilo života. Kad bi se led formirao kao ledeno morsko dno, cijeli bi se oceani zaledili. Ne bi postojali onakvi kakve ih mi danas poznajemo.

¤ Kad bi se sva zapremina leda na Zemlji pretvorila u vodu, razina mora povisila bi se za 78,9 m!

¤ Nijedno more na svijetu nije tako zaledeno kao Karsko more, pa ga nazivaju »ledenicom svijeta».